|
Krajem XX. stoljeća istraživači su učinili značajne pomake u razumijevanju
toga kako se djetetov mozak razvija, raste i stvara posebne ljudske
sposobnosti. U isto vrijeme otkrili su nove načine odgajanja veće
inteligencije i kreativnosti njegovanjem rasta mozga tijekom njegovih
najaktivnijih faza. Dok je društvo nekoć držalo da je dječji mozak
statičan i nepromjenljiv, danas ga stručnjaci vide kao krajnje dinamičan
i plastičan organ koji se hrani podražajem i iskustvom te uzvraća
bujnim grananjem isprepletenih neuronskih šuma. Tako otkrivamo kako
pomoći našoj djeci doseći njihov najpotpuniji i najzdraviji mentalni
rast. U ovoj knjizi svjetski poznata istraživačica mozga dr. sci.
Marian Diamond, s Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu, na temelju
dugogodišnjeg rada i znanstvenih istraživanja otkriva kako djetetov
mozak fizički odgovara na utjecaj okruženja - i kako svojoj djeci
možemo pružiti odgoj i stimulaciju koji su im potrebni za rast i
razvoj. Knjiga sadrži i intervjue s istaknutim znanstvenicima te
navodi aktivnosti s preporukama stotine roditelja. Jedinstven spoj
najnovijih znanstvenih otkrića o razvoju dječjeg mozga i detaljnog,
praktičnog opisa razvojnih programa za bebe, mališane, predškolarce,
školarce i adolescente. Čarobno drveće uma
je revolucionaran znanstveni rad i praktičan vodič svima koji svojoj
djeci žele pružiti vrhunski početak u životu.
Pregled sadržaja:
Predgovor autorice za hrvatske čitatelje
Uvod: Iskustvo je najbolji kipar
1 Lijepo li raste to drveće: Neuralne šume uma
2 Začarano: Mrežne veze mozga
3 Hrani moj mozak: Utjecaji u maternici
Program obogaćivanja još nerođenog
djeteta
4 Snene zadivljene oči: Njegovanje majušnoga
Program obogaćivanja za bebe
i mališane
5 To postaje dio djeteta: Stimuliranje uma u predškolskim
godinama
Program obogaćivanja za predškolarce
6 Otvaranje budućnosti: Snaga iskustva u srednjem
djetinjstvu
Program obogaćivanja za školarce
7 Zasadite još jedno drvo: Nastavak mentalnog razvoja
u adolescenciji
Program obogaćivanja za tinejdžere
8 Učenje nije slučajno: Obogaćivanje u razredu
9 Po jutru se dan poznaje: Kako socijalni čimbenici
oblikuju buduće umove
Informativni vodič: Dodatna sredsta obogaćivanja
(za Hrvatsku)
Publikacije / Knjige / Institucije
/ Informacije na Internetu / Katalozi i proizvodi / Preporuke roditelja:
knjige za djecu, igre i igračke, puzzle, mozgalice i modeli, glazbala,
sportska oprema, izleti i izlasci, putovanja, tečajevi i satovi,
audio kazete, CD-ovi, CD-ROMovi, video filmovi za djecu.
O autoru:
Dr. Mairian Diamond je
stekla titulu doktorice znanosti na Kalifornijskom sveučilištu u
Berkeleyu, SAD, kao jedina diplomirana studentica u području istraživanja
mozga. Više od trideset godina je predavač na Berkeleyu, sada je
izvanredni profesor. Dr. Marian Diamond je eminentna znanstvenica,
a svjetskoj je znanosti dobro poznat njezin rad na mozgu i značajno,
zapanjujuće otkriće do kojega je Diamondova došla 1963. god.: uz
odgovarajuću mentalnu, fizičku i senzoričku stimulaciju, međusobno
povezani neuroni mozga se produljuju i razgranjuju. Od 1990. do
1996. bila je ravnateljica sveučilišnog Lawrence Hall of Science
- prvog znanstveno-istraživačkog obrazovnog centra za djecu predškolske
i školske dobi u kojem djeca razvijaju svoje sposobnosti i talente
u području znanosti. Također je autorica knjiga Enriching Heredity
i The human Brain Coloring Book. Autorica Marian Diamond
je napisala predgovor za hrvatske čitatelje.
Iz uvoda u knjigu
Iskustvo
je najbolji kipar
Djetetov um je ispunjen čarobnim genijima, vračevima
i vilama, čarobnim štapovima, štitovima i žabama. A ono što ih sve
začarava, što pokreće te začarane duhove, zamršene su šume razgranatih
živčanih stanica nalik stablima, koje se međusobno povezuju u milijun
bilijuna dodirnih točaka i utkane su u živo tkivo svijesti. Elektrokemijski
brzaci žubore kroz nasade tog neuronskog drveća poput vjetra koji
pirka sjenovitom guštarom. Iz tih komešanja niču naše ljudske sposobnosti:
stvaranje slika, misli, riječi, osjećanja i glazba i samo to vjerovanje
u divove i začarane žabe. Istraživači su 1990. učinili značajne
pomake u razumijevanju kako se djetetov mozak razvija, raste i stvara
posebne ljudske sposobnosti. U isto vrijeme otkrili su nove načine
odgajanja veće inteligencije njegovanjem rasta mozga tijekom njegovih
najaktivnijih faza. Dok je društvo nekoć držalo da je dječji mozak
statičan i nepromjenjiv, danas ga stručnjaci vide kao krajnje dinamičan
organ koji se hrani podražajem i iskustvom i uzvraća bujnim grananjem
isprepletenih neuronskih šuma. Tako otkrivamo kako pomoći našoj
djeci doseći njihov najpotpuniji i najzdraviji mentalni rast. Ali
to, isto tako, ima i svoju mračnu stranu, ako je dječji mozak nedovoljno
stimuliran i korišten.
Poput svake značajne pripovijetke, ovo kazivanje o
suvremenom istraživanju mozga i njegovom obogaćivanju ispunjeno
je očaravajućim likovima: profesorom koji čuje "nebesku muziku"
u skladnoj ljepoti ljudskih živčanih stanica; mladom djevojkom koja
zbog bolesti gubi polovinu svog mozga, a ipak nastavlja živjeti
normalno djetinjstvo i završava srednju školu i koledž; gluhim djetetom
koje može vidjeti slušnim područjem svog mozga; roditeljima koji
svoje nerođeno dijete podučavaju riječi, brojeve i glazbene note;
jednogodišnjakom koji uči komunicirati naročitim oblikom jezika
znakova za bebe, prije nego što može govoriti; šestogodišnjakom
koji uči čitati, govoriti japanski i talijanski i svirati violinu
godinama prije nego kreće u školu, učiteljem koji svake godine dodiruje
stotine života metodama koje na osobit način potiču dječji mozak.
I još mnogo toga.
Priča o istraživanju obogaćivanja je opsežna kao što
je i gusto napučena - s korijenima u devetnaestom stoljeću, ali
razgranjena u zamršeno znanje i praksu kasnog dvadesetog stoljeća.
Prije više od 150 godina, pronicljivi izučavatelji ljudskog mozga
nagađali su da vježbanje našega organa mišljenja može uzrokovati
njegovo mijenjanje i rast. Međutim, tek je 1960. god. grupa istražavača
s Kalifornijskog univerziteta u Berkeleyu, s kolonijom laboratorijskih
štakora dokazala tu ideju i oborila nategnutu dogmu da se jednom,
u djeteta ili odraslog razvijen mozak više nikada ne može mijenjati.
Iz tog početka je procvala znanost obogaćivanja mozga. Znatiželjni
istraživači su objasnili mnoge misterije koji su iznikli iz jedne
osnovne pojave: vanjski sloj mozga može rasti ako osoba ili životinja
živi u poticajnom okruženju, ali to se područje može smanjiti, ako
je okruženje dosadno ili nezahtjevno. Implikacije tog otkrića duboke
su i pokrivaju područje od pojedinačnih aktivnosti na molekularnoj
razini - kao što je npr. način kako živčana stanica koja omogućuje
djetetu da vidi i čuje postaje aktivna i usklađena - do dalekosežnih
obiteljskih i društvenih pitanja - kao naprimjer kako najbolje podići
i obrazovati dijete u vijeku ugroženih resursa i napredne tehnologije.
Poruka koja iz toga izranja jasna je: mozak, sa svojom složenom
arhitekturom i neograničenim potencijalom krajnje je plastičan,
neprestano promjenjiv entitet kojega snažno oblikuju naša iskustva
u djetinjstvu i tijekom života.
U romanu Charlesa Dickensa David Copperfield,
gospođa Micawber prenosi mladom Davidu mudar savjet svog oca: "Iskustvo
čini", izvrčući frazu rimskog povjesničara Tacita: "Experientia
docet" (Iskustvo uči). Svejedno, nespretni iskaz gospođe Micawber
je čudovišno i nesvjesno savršen opis naše suvremene priče o otkriću.
Jer kad se zađe u problematike mozga, iskustvo čini. Naše kolektivne
akcije, osjeti i sjećanja moćan su oblikovatelj kako funkcija tako
i anatomije. Ono što preostaje mudrom roditelju ili učitelju koji
se nada potaknuti najzdraviji mentalni razvoj svog djeteta je odabrati
stjecanje pravoga iskustva u pravo vrijeme. Zbog toga smo napisale
ovu knjigu. Usprkos brojnim javnim predavanjima i člancima za široki
krug slušateljstva, prosječna osoba ne pomišlja da se mozak može
mijenjati i nema predodžbe o tome kako ga stimulirati za najbolje
rezultate. Dogme teško umiru i ponešto neintuitivno otkriće da se
mozak može mijenjati sporo se prihvaća. Istodobno, nekolicina poduzetnika
izbacila je na tržište osobite formule za poticanje rasta dječjeg
mozga koje su . . . blago rečeno, neprovjerene.
Željele smo do preciznih detalja napisati knjigu o
obogaćivanju i odgovoriti na temeljna pitanja koja bi postavio roditelj,
odgojitelj, političar ili bilo koji drugi znatiželjan čitatelj:
- Kako se moždano tkivo, najsloženija tvar u univerzumu može
mijenjati u određeno doba?
- Što se zna, a što ne zna o tome kako iskustvo potiče živčane
stanice u mozgu na širenje ili skupljanje?
- Kako se razvija ljudski mozak od začeća pa sve do mladenaštva
i rane zrelosti?
- Što su istraživači otkrili o iskustvima djetinjstva i plastičnosti
mozga?
- Koliko veliku ulogu u inteligenciji igra nasljeđe, a koliko
je prepuštena iskustvu?
- Kako osoba može odrediti dobija li dijete prikladnu razinu stimulacija,
previše ili premalo?
- Što stručnjaci i roditelji preporučuju za obogaćivanje djece
različitog uzrasta?
- Kakve su povijesti i rezultati djece koja su živjela u osiromašenom
okruženju, prosječnom ili obogaćenom?
- Kako će obogaćivanje utjecati na dijete, razred, školu ili društvo?
Željele smo pružiti čitatelju osjećaj golemih i uzbudljivih prilika
za stimulaciju i učenje koje djeca danas imaju. Osjećale smo bitnim
da iznesemo tu priču sada, jer je od nedavno ovaj predmet postao
privlačan javnom tisku, a neki od objavljenih članaka su nepotrebno
obeshrabrujući. Nekoliko članaka je natuknulo da se vrata u mozgu
za određene osobe i vještine otvaraju i zatvaraju u određenom uzrastu.
Iz toga se moglo zaključiti da će se vrata uma zatvoriti ako dijete
ne počne učiti, recimo, strani jezik ili sviranje instrumenta u
određenom uzrastu, i nakon toga bolje je prestati pokušavati. Naša
poruka je drugačija i nadamo se više ohrabrujuća. Djetinjstvo je
osobito, čarobno vrijeme kada je mozak, metaforički rečeno, poput
spužve i kada učenje novih vještina može biti i zabavno i nenaporno.
Ali s veoma malo iznimaka, normalan, zdrav mozak još uvijek može
upiti sve vrste informacija i osoba može usvojiti sve vrste vještina
i iskustava u bilo kojem uzrastu. Može biti mukotrpnije početi s
tenisom u tridesetsedmoj nego u sedmoj, može zahtijevati više vremena
da se nauči sviranje flaute u četrdesetoj nego u desetoj i manje
je uspješno početi učiti strani jezik nakon mladenaštva. Ali svi
znamo prijatelje i rođake koji su se prihvatili novih hobija, jezika,
sportova, čak i karijere u odrasloj dobi i konačno trijumfirali.
Mozak se ne ispere niti se ne napuni. Sugestija da je potencijalni
lingvist ispran u osmoj ili da je potencijalni muzičar u dvanaestoj
prošlost, neistinita je, obeshrabrujuća i gubitak ljudskih resursa.
"Kasno procvali" možda neće postati prevoditelj u Ujedinjenim narodima
ili koncertni violinist, no to je tako i sa većinom nas koji uživamo
u poznavanju drugog jezika, sviranju u maloj glazbenoj grupi ili
se natječemo na C-razini teniskih ljestvica. Nije li cilj zanimljiv,
raznolik život i ostvarivanje našeg najpunijeg, najšireg potencijala?
Mi mislimo da je tako i želimo ohrabriti - ne obeshrabriti - djecu,
roditelje, učitelje i ostale zainteresirane za ljudski razvoj...
... Priča o obogaćivanju u štakorskom glatkom ružičastom mozgu
je sama po sebi fascinirajuća i naše prvo poglavlje ne predstavlja
samo povijest jednog otkrića koje razbija postojeće dogme, već također
služi da predstavi najveći dio neuroanatomije koju ćemo razmatrati.
Zatim pratimo čudesni organ u ljudskoj lubanji, od njegovih početaka
kao "embrijskog crvića" do njegove odebljale izbrazdane punoće u
djeteta i odraslog. Potom uranjamo u čarobnu šumu razgrananih, drveću
sličnih živčanih stanica koje ispunjavaju slojeve cerebralnog korteksa
i koje mogu rasti kad se uzbude i stimuliraju ili se skvrče kad
su premalo korištene.
Također smo promatrale našu najintimniju vezu s djetetom - prenatalno
okruženje - i kako neki ljudi slučajno lišavaju ili promišljeno
obogaćuju fetus u tom tihom, vodenom svijetu. Iznijele smo blagi
program za obogaćivanje vašeg vlastitog djeteta u prenatalnom periodu,
kao i informacije koje će vam pomoći da otkrijete i izbjegnete tvari
koje mogu ozlijediti mozak u razvoju.
Zatim pratimo pupanje i cvjetanje bebinog uma dok uči hvatati,
držati, hodati, govoriti i misliti. Također navodimo priče o roditeljima
koji su uradili upravo te prave - i krive - stvari za svoje jednogodišnjake
i dvogodišnjake.
U petom poglavlju, opisujemo cvatući mozak predškolaraca i osobite
prilike kojih za uzrast od tri do pet godina ima u obilju. Roditelji,
učitelji i istraživači razmatraju pravilni tip i količinu stimulacije,
kod kuće ili u dnevnom boravku, za djecu te dobi.
Šesto poglavlje, najdulje u ovoj knjizi, promatra djecu u njihovom
obogaćenom punom cvatu, u dobi od šest do dvanaest godina. Neka
su "preprogramirana" mnogobrojnim aktivnostima; neka napreduju na
neočekivane načine; neka su kanalizirana u profesionalne razine
sporta ili glazbe, a neka satima sjede pred televizorom ili kompjuterom.
Djeca koju smo pratili u njihovim slobodnim aktivnostima bila su
u dobi od sedam do dvanaest godina. U ovom smo poglavlju saželi
rezultate tog ispitivanja i predložili mnoge naročite ideje koje
smo skupili od stotina roditelja.
Dalje smo se usmjerile na teško, ali uzbudljivo prelazno mladenačko
razdoblje kada se mozak nastavlja mijenjati i sazrijevati. U tom
predodraslom razdoblju, neka djeca ispoljavaju sjajna postignuća
i plodove raznolikih iskustava i aktivni mentalni i fizički napor.
Neki tinejdžeri su na putu karijere. Neki se prepuštaju pop glazbi
i kulturi. Neki zlouporabljavaju drogu u ili izvan škole, a neki
podižu svoju vlastitu djecu. Roditelji i učitelji imaju manji utjecaj
na obogaćivanje u tinejdžera nego u mlađe djece; adolescent mora
tražiti svoje vlastito zdravo stimulirajuće iskustvo. Ipak, nikad
nije prekasno početi - čak i nakon djetinjstva punog tuposti ili
lišavanja - i stoga u ovom poglavlju nudimo program sa savjetima
i idejama za dob od trinaest do sedamnaest godina.
Iako djeca više vremena provode izvan škole nego u njoj, obrazovanje
u predškolskim ustanovama te osnovnoj i srednjoj školi još uvijek
igra važnu ulogu u obogaćivanju mozga u razvoju. Osmo poglavlje
razmatra tu ulogu, kao i njenu suprotnost: ideje o obogaćivanju
i istraživanje mozga nadahnjuju u devedesetim godinama pokret reforme
cjelokupnog obrazovanja. Neki je odbacuju, neki prihvaćaju. Ali
dokaz su djeca koja uče i čitaju s boljim razumijevanjem, izrađuju
matematičke zadatke sa stvarnim razumijevanjem i po prvi puta vole
školu, a sve to zasnovano na novim metodama poduke koje su potaknute
istraživanjima mozga.
Konačno, informativni vodič u posljednjem dijelu knjige sugerira
literaturu, razvojno obogaćujuće aktivnosti, didaktički materijal
i druge vidove potpore za čitatelje koji žele stvoriti i slijediti
plan obogaćivanja za svoju djecu.
Sviđa nam se vjerovati da ova knjiga može promijeniti način kako
ljudi gledaju na djetinjstvo i njegove kognitivne prilike, kako
vide razvoj ljudskog mozga i njegovu neprestanu plastičnost i kako
opažaju svoju djecu i njihove svakodnevne aktivnosti i rutinu. Mladež
je tako krajnje prilagodljiva da se osjeća prirodno u gotovo svakom
obrascu koji postave njihovi roditelji. Pune dvije trećine odraslih
ima sjedilački stil životra. Većina se hrani hranom s mnogo masti
i kalorija, rijetko čitaju ili stvaraju nešto zbog zadovoljstva
i svaki dan satima gledaju televiziju. Bilo bi iznena|ujuće da prosječno
dijete ima drugačiji režim. Ako naša knjiga bude imala pozitivan
učinak kakav zamišljamo, nadahnut će novu razinu mentalne i fizičke
aktivnosti u svim dobnim grupama. Ne treba novaca da bi se stvorila
klima za rast začaranih umova. Potrebna je samo informacija, imaginacija,
motivacija i nastojanje. Kada se jednom uspostavi navika aktivnog
sudioništva, iskustvo će preuzeti vodstvo, a stimulirani će umovi
na iznenađujući i radostan način sami učiniti ostalo.
|
